Nastala na fondu privatne knjižnice donatora Ante Topića Mimare, knjižnica Muzeja Mimara djeluje od 1989. godine. Kao specijalizirana knjižnica, namijenjena je ponajprije stručnim djelatnicima Muzeja, ali njezini su povremeni korisnici i stručnjaci iz drugih institucija (muzeja, galerija, instituta, s fakulteta i sl.). Privatna knjižnica Ante Topića Mimare, otkupljena od donatora 1981. godine, imala je 1485 svezaka, a 1987. godine dodatnih 520 svezaka knjižnici je darovala donatorova obitelj nakon njegove smrti, dakle iz tog izvora u knjižnicu je ukupno pristiglo 2005 svezaka. Gospođa Wiltrud Topić Mersmann, donatorova supruga, knjižnicu je godinama nastavila obogaćivati novim publikacijama. Budući da Mimarinu zbirku umjetnina čine djela europske i svjetske umjetničke baštine, knjige i izložbeni katalozi donatorove knjižnice ponajprije obuhvaćaju područje povijesti umjetnosti u rasponu od starog vijeka do kraja XIX. st., ali i područja arheologije, etnologije, povijesti i kulturne povijesti. Među zanimljivim naslovima i nakladničkim nizovima, ističu se zbirka aukcijskih kataloga iz vremena od početka do sredine 20. stoljeća te skupina umjetničkih leksikona, osobito Thieme-Becker Allgemeines Künstler Lexikon – izdanje iz 1907. – 1950. u 37 svezaka, kao i njegova suvremena inačica, ponovo pokrenuta 1992., tada u izdanju Saur Verlaga, odnosno od 2010. De Gruyter Verlaga, na koju je knjižnica i danas pretplaćena. U praksi kasnije nabave zadržan je prvotno definiran profil fonda te se nabavljaju pretežito recentni naslovi za potrebe kustosa koji rade na obradi zbirki. Redovitom razmjenom sa 104 svjetska i 66 hrvatskih muzeja i galerija (prilog 1. i 2.) u fond ipak ulaze i naslovi šireg profila (moderna i suvremena umjetnost, arhitektura, dizajn, grafička umjetnost i fotografija te nacionalna umjetnost). Osim što omogućuje popunjavanje fonda recentnim muzejskim izdanjima, razmjena je istodobno i izvanredan način promocije vlastitih izdanja i djelatnosti našeg muzeja diljem svijeta. Knjižnica je pretplaćena na 15 naslova strane stručne periodike, a 30-ak naslova stručnih muzejskih časopisa, godišnjaka, buletina i sl. dobiva razmjenom. Međunarodnom međuknjižničnom posudbom preko Nacionalne i sveučilišne knjižnice, Muzej svojim korisnicima omogućuje posudbu publikacija i znanstvenih članaka iz inozemstva. Građa je od 1991. računalno obrađivana u programu CROLIST Nacionalne i sveučilišne knjižnice, a nakon što je NSK napustio taj program, zapisi su konvertirani i od 2007. fond se obrađuje u programu K++, koji uz M++ za obradu muzejske građe i S++ za obradu dokumentacije čini cjelovit programski paket. Danas fond knjižnice obuhvaća 10 803 evidentirane jedinice bibliotečne građe i velik broj časopisa koji su arhivirani po godištima, ali za sada nisu elektronički obrađeni. Računalno su obrađene 8044 jedinice građe, što čini 75 posto ukupnog knjižničnog fonda.